<trans-abstract xml:lang="hr" xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">

Uzorkovali smo površinski sloj (0–10 cm) nekultiviranog tla na 138 mjesta diljem Hrvatske i mjerili koncentracije aktivnosti radionuklida u prikupljenim uzorcima visokorezolucijskom gamaspektrometrijom. U ovom radu, koji je drugi dio naše dvodijelne prezentacije, fokus je na 40K, 137Cs i brzini apsorbirane doze zbog prisutnosti radionuklida u tlu. Ti rezultati dopunjuju one vezane uz 232Th i 238U lance raspada, što vodi do dosad najcjelovitije slike radioaktivnosti tla u Hrvatskoj. Koncentracije aktivnosti 40K bile su najviše u hrvatskom panonskom području, a trend za 137Cs bio je suprotan. Našli smo da su koncentracije 137Cs pokazivale tendenciju porasta s nadmorskom visinom, količinom oborine i gustoćom vegetacije. Omjer koncentracija 137Cs i Ku tlu, a koji predstavlja potencijal za ulaz 137Cs u hranidbene lance apsorpcijom putem biljaka, bio je najmanji na istoku panonskoga područja gdje se nalaze poljoprivredno važne površine. Rezultate za koncentracije aktivnosti iskoristili smo za izračun posljedične brzine apsorbirane doze kao mjere vanjske izloženosti ionizirajućem zračenju iz tla. Zbroj brzina apsorbirane doze za prirodnopojavne radionuklide i 137Cs pokazao je da je vanjska izloženost općenito bila najveća u dinarskom području i na istarskom poluotoku.
</trans-abstract>

Uzorkovali smo površinski sloj (0–10 cm) nekultiviranog tla na 138 mjesta diljem Hrvatske i mjerili koncentracije aktivnosti radionuklida u prikupljenim uzorcima visokorezolucijskom gamaspektrometrijom. U ovom radu, koji je drugi dio naše dvodijelne prezentacije, fokus je na 40K, 137Cs i brzini apsorbirane doze zbog prisutnosti radionuklida u tlu. Ti rezultati dopunjuju one vezane uz 232Th i 238U lance raspada, što vodi do dosad najcjelovitije slike radioaktivnosti tla u Hrvatskoj. Koncentracije aktivnosti 40K bile su najviše u hrvatskom panonskom području, a trend za 137Cs bio je suprotan. Našli smo da su koncentracije 137Cs pokazivale tendenciju porasta s nadmorskom visinom, količinom oborine i gustoćom vegetacije. Omjer koncentracija 137Cs i Ku tlu, a koji predstavlja potencijal za ulaz 137Cs u hranidbene lance apsorpcijom putem biljaka, bio je najmanji na istoku panonskoga područja gdje se nalaze poljoprivredno važne površine. Rezultate za koncentracije aktivnosti iskoristili smo za izračun posljedične brzine apsorbirane doze kao mjere vanjske izloženosti ionizirajućem zračenju iz tla. Zbroj brzina apsorbirane doze za prirodnopojavne radionuklide i 137Cs pokazao je da je vanjska izloženost općenito bila najveća u dinarskom području i na istarskom poluotoku.

Radioactivity of soil in Croatia II: 137Cs, 40K, and absorbed dose rate

Archives of Industrial Hygiene and Toxicology

This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Radioactivity of soil in Croatia II: Cs, K, and absorbed dose rate

Uzorkovali smo površinski sloj (0–10 cm) nekultiviranog tla na 138 mjesta diljem Hrvatske i mjerili koncentracije aktivnosti radionuklida u prikupljenim...

Radioactivity of soil in Croatia II: ¹³⁷Cs, ⁴⁰K, and absorbed dose rate

Article Category: Original article

Data publikacji: 30 mar 2021

Zakres stron: 15 - 22

Otrzymano: 01 maj 2020

Przyjęty: 01 sty 2021

DOI: https://doi.org/10.2478/aiht-2021-72-3440

© 2021 Marko Šoštarić, Branko Petrinec, Mak Avdić, Ljerka Petroci, Milica Kovačić, Željka Zgorelec, Božena Skoko, Tomislav Bituh, Jasminka Senčar, Gina Branica, Zdenko Franić, Iva Franulović, Davor Rašeta, Ivan Bešlić, and Dinko Babić, published by Sciendo

This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Figure 1

Figure 2

Figure 3

Figure 4

Figure 5

Figure 6

Figure 7