<trans-abstract xml:lang="hr" xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">

<p>Imobilizacija bolesnika hlapljivim anesteticima (HA) tijekom radioterapije ponekad je neizbježna. Iako je poznato da i HA i ionizirajuće zračenje mogu imati nefrotoksične učinke, ne postoje istraživanja o njihovu kombiniranom učinku na oštećenje DNA bubrežnih stanica. Cilj ovog istraživanja <italic>in vivo</italic> na miševima soja Swiss albino bio je utvrditi oštećenje DNA stanica bubrega (alkalni komet-test) nakon anestezije izofluranom, sevofluranom ili halotanom i izlaganja ionizirajućem zračenju u dozama od 1 Gy ili 2 Gy. Uzorke bubrežnoga korteksa uzeli smo nakon 0, 2, 6 i 24 sata od izlaganja i izmjerili parametre komet-testa: duljinu repa i njegov intenzitet. Kako bismo kvantificirali učinkovitost staničnoga popravka, izračunali smo indeks popravka stanične DNA. Izloženost bilo kojem od testiranih anestetika povećalo je oštećenje DNA u odnosu na kontrolu, slično kod sevoflurana i izoflurana, a najveće kod halotana. U kombiniranom izlaganju HA-u i zračenju od 1 Gy, oštećenje DNA ostalo je na sličnim razinama u svim vremenskim točkama, ili je bilo čak niže od oštećenja prouzročenih samim zračenjem. Halotan je ponovno izazvao najveća oštećenja. U kombiniranom izlaganju sa zračenjem od 2 Gy sevofluran je značajno povećao intenzitet repa tijekom prvih triju vremenskih točaka, koji se smanjivao te je nakon 24 sata čak bio niži nego u uzorcima koji su bili izloženi samo zračenju. Potrebna su daljnja istraživanja mehanizma djelovanja kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri oštećenja ostaju u bubrežnim stanicama nakon duljeg razdoblja, kao i koliko se učinkovito stanice mogu oporaviti nakon jednokratnog ili višekratnog izlaganja HA-u i zračenju.</p>
</trans-abstract>

Imobilizacija bolesnika hlapljivim anesteticima (HA) tijekom radioterapije ponekad je neizbježna. Iako je poznato da i HA i ionizirajuće zračenje mogu imati nefrotoksične učinke, ne postoje istraživanja o njihovu kombiniranom učinku na oštećenje DNA bubrežnih stanica. Cilj ovog istraživanja in vivo na miševima soja Swiss albino bio je utvrditi oštećenje DNA stanica bubrega (alkalni komet-test) nakon anestezije izofluranom, sevofluranom ili halotanom i izlaganja ionizirajućem zračenju u dozama od 1 Gy ili 2 Gy. Uzorke bubrežnoga korteksa uzeli smo nakon 0, 2, 6 i 24 sata od izlaganja i izmjerili parametre komet-testa: duljinu repa i njegov intenzitet. Kako bismo kvantificirali učinkovitost staničnoga popravka, izračunali smo indeks popravka stanične DNA. Izloženost bilo kojem od testiranih anestetika povećalo je oštećenje DNA u odnosu na kontrolu, slično kod sevoflurana i izoflurana, a najveće kod halotana. U kombiniranom izlaganju HA-u i zračenju od 1 Gy, oštećenje DNA ostalo je na sličnim razinama u svim vremenskim točkama, ili je bilo čak niže od oštećenja prouzročenih samim zračenjem. Halotan je ponovno izazvao najveća oštećenja. U kombiniranom izlaganju sa zračenjem od 2 Gy sevofluran je značajno povećao intenzitet repa tijekom prvih triju vremenskih točaka, koji se smanjivao te je nakon 24 sata čak bio niži nego u uzorcima koji su bili izloženi samo zračenju. Potrebna su daljnja istraživanja mehanizma djelovanja kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri oštećenja ostaju u bubrežnim stanicama nakon duljeg razdoblja, kao i koliko se učinkovito stanice mogu oporaviti nakon jednokratnog ili višekratnog izlaganja HA-u i zračenju.

Kidney cell DNA damage caused by combined exposure to volatile anaesthetics and 1 Gy or 2 Gy radiotherapy dose <italic>in vivo</italic>

Archives of Industrial Hygiene and Toxicology

This work is licensed under the Creative Commons Attribution 4.0 International License.

Kidney cell DNA damage caused by combined exposure to volatile anaesthetics and 1 Gy or 2 Gy radiotherapy dose 

Imobilizacija bolesnika hlapljivim anesteticima (HA) tijekom radioterapije ponekad je neizbježna. Iako je poznato da i HA i ionizirajuće zračenje mogu imati...

Kidney cell DNA damage caused by combined exposure to volatile anaesthetics and 1 Gy or 2 Gy radiotherapy dose in vivo

Article Category: Original article

Online veröffentlicht: 07. Apr. 2022

Seitenbereich: 62 - 70

Eingereicht: 01. Okt. 2021

Akzeptiert: 01. März 2022

DOI: https://doi.org/10.2478/aiht-2022-73-3600

© 2022 Vesna Benković, Nada Oršolić, Anica Horvat Knežević, Nikola Borojević, Gordana Brozović, Mirta Milić, published by Sciendo

This work is licensed under the Creative Commons Attribution 4.0 International License.