<trans-abstract xml:lang="hr" xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">

U radioaktivnosti okoliša velika se pažnja posvećuje radionuklidima u tlu. Taj interes slijedi iz značajnih doprinosa tla i vanjske i unutarnje izloženosti ionizirajućem zračenju izravnom emisijom gama-zračenja i transferom radionuklida iz tla u biljke. To nas je motiviralo da provedemo sustavno istraživanje radioaktivnosti tla u Hrvatskoj kako bismo dobili relevantne podatke kao osnovu za razumijevanje pripadnih učinaka geomorfoloških, biogeografskih i klimatoloških svojstava okoliša. Prikupili smo uzorke površinskoga sloja (0–10 cm) nekultiviranoga tla s 138 lokacija diljem zemlje te smo mjerili koncentracije aktivnosti u njima koristeći se visokorezolucijskom gamaspektrometrijom. To je rezultiralo mapama radioaktivnosti hrvatskoga tla, koje sadržavaju podatke o koncentracijama aktivnosti reprezentativnih radionuklida u okolišu. U ovom radu, koji je prvi u našoj dvodijelnoj prezentaciji, fokusirali smo se na prirodnopojavne 232Th i 238U lance raspada i njihove korelacije s raznolikošću hrvatskih regija. Za oba su lanca koncentracije aktivnosti bile najviše u dinarskom području, najniže u panonskom području i srednje u jadranskom području. Posebice, relativno visoke koncentracije 226Ra u tlu dinarskoga područja impliciraju mogućnost povišene emanacije njegova potomka 222Rn u zrak. Koncentracije aktivnosti 210Pb bile su dodatno povišene u područjima s gustom vegetacijom, vrlo vjerojatno zbog atmosferske depozicije iz zraka na biljke te na njihovu konačnu dekompoziciju na tlu.
</trans-abstract>

U radioaktivnosti okoliša velika se pažnja posvećuje radionuklidima u tlu. Taj interes slijedi iz značajnih doprinosa tla i vanjske i unutarnje izloženosti ionizirajućem zračenju izravnom emisijom gama-zračenja i transferom radionuklida iz tla u biljke. To nas je motiviralo da provedemo sustavno istraživanje radioaktivnosti tla u Hrvatskoj kako bismo dobili relevantne podatke kao osnovu za razumijevanje pripadnih učinaka geomorfoloških, biogeografskih i klimatoloških svojstava okoliša. Prikupili smo uzorke površinskoga sloja (0–10 cm) nekultiviranoga tla s 138 lokacija diljem zemlje te smo mjerili koncentracije aktivnosti u njima koristeći se visokorezolucijskom gamaspektrometrijom. To je rezultiralo mapama radioaktivnosti hrvatskoga tla, koje sadržavaju podatke o koncentracijama aktivnosti reprezentativnih radionuklida u okolišu. U ovom radu, koji je prvi u našoj dvodijelnoj prezentaciji, fokusirali smo se na prirodnopojavne 232Th i 238U lance raspada i njihove korelacije s raznolikošću hrvatskih regija. Za oba su lanca koncentracije aktivnosti bile najviše u dinarskom području, najniže u panonskom području i srednje u jadranskom području. Posebice, relativno visoke koncentracije 226Ra u tlu dinarskoga područja impliciraju mogućnost povišene emanacije njegova potomka 222Rn u zrak. Koncentracije aktivnosti 210Pb bile su dodatno povišene u područjima s gustom vegetacijom, vrlo vjerojatno zbog atmosferske depozicije iz zraka na biljke te na njihovu konačnu dekompoziciju na tlu.

Radioactivity of soil in Croatia I: naturally occurring decay chains

Archives of Industrial Hygiene and Toxicology

This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Radioaktivnost tla u Hrvatskoj I. – prirodnopojavni lanci raspada

U radioaktivnosti okoliša velika se pažnja posvećuje radionuklidima u tlu. Taj interes slijedi iz značajnih doprinosa tla i vanjske i unutarnje izloženosti...

Radioactivity of soil in Croatia I: naturally occurring decay chains

Article Category: Original article

Pubblicato online: 30 mar 2021

Pagine: 6 - 14

Ricevuto: 01 mag 2020

Accettato: 01 gen 2021

DOI: https://doi.org/10.2478/aiht-2021-72-3439

© 2021 Marko Šoštarić, Branko Petrinec, Mak Avdić, Ljerka Petroci, Milica Kovačić, Željka Zgorelec, Božena Skoko, Tomislav Bituh, Jasminka Senčar, Gina Branica, Zdenko Franić, Iva Franulović, Davor Rašeta, Ivan Bešlić, and Dinko Babić, published by Sciendo

This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Figure 1

Figure 2

Figure 3

Figure 4

Figure 5