Accesso libero

Contribution of fruit, vegetables, whole cereals, and legumes to total fibre intake in adult Croatian Dalmatian population

INFORMAZIONI SU QUESTO ARTICOLO

Cita

Postoje uvjerljivi dokazi da su voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke glavni izvori prehrambenih vlakana iz hrane, tj. čine oko 80 % ukupnog unosa prehrambenih vlakana i mogu potencijalno pomoći u prevenciji mnogih bolesti. Cilj naše studije bio je procijeniti ukupni unos vlakana konzumacijom hrane koja predstavlja glavne izvore prehrambenih vlakana. Dio podataka objavljen je u našoj ranijoj studiji za odraslu hrvatsku populaciju. Konkretna analiza podataka uključivala je uzorak od 1.034 odrasla ispitanika u Dalmaciji u Hrvatskoj koji su odgovorili na validirani upitnik o frekvenciji unosa hrane bogate vlaknima između listopada 2014. i ožujka 2015. Također, analizirali smo i uspostavili popis najčešće kupljenog voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki u trima trgovačkim centrima na području grada Zadra (hrvatska obala). Na osnovi dobivenih podataka za svaki smo pojedinačni proizvod izračunali čimbenik pretvorbe te ga procijenili za pojedinu skupinu hrane: voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Dobivene čimbenike pretvorbe te podatke iz ankete upotrijebili smo za izračun ukupnog unosa vlakana (TFI) za našu ispitivanu populaciju, i on je iznosio 11,4 g po osobi dnevno, što je samo polovica preporučenih prehrambenih potreba. U prosjeku su ispitanici izvijestili da konzumiraju jedan komad voća i jedan obrok povrća dnevno, što je manje od polovine dnevne preporuke za oba izvora. Četvrtina ispitanika (25,8 %) izvijestila je da uopće ne konzumira cjelovite žitarice, a njih samo 0,2 % konzumiralo je preporučenih 3 – 5 obroka cjelovitih žitarica ili mahunarki dnevno. Također smo uočili značajno veću konzumaciju voća i cjelovitih žitarica/mahunarki kod žena u odnosu na muškarce. Naša otkrića upozoravaju na nedovoljan unos prehrambenih vlakana u odrasloj populaciji u Dalmaciji u Hrvatskoj, što je slično nalazima iz drugih zapadnih zemalja te upućuje na duboko ukorijenjene probleme u tim gospodarstvima. Međutim, naša otkrića mogu biti ili precijenjena ili podcijenjena, stoga ih je potrebno potvrditi novim longitudinalnim istraživanjima na širem uzorku, koristeći se preciznijim alatima.

eISSN:
1848-6312
Lingue:
Inglese, Slovenian
Frequenza di pubblicazione:
4 volte all'anno
Argomenti della rivista:
Medicina, Scienze medicali di base, altro