Evaluation of the risk of occupational exposure to antineoplastic drugs in healthcare sector: part II – the application of the FMECA method to compare manual vs automated preparation

Zdravstveni radnici koji rukuju antineoplastičnim lijekovima u posebnim jedinicama za njihovu pripremu izlažu se zagađenim površinama i riziku od s njima povezanim mutagenim, teratogenim i onkogenim učincima. Da bi se smanjio taj rizik, u posljednjih se 20-ak godina ručna priprema intravenskih lijekova sve više zamjenjuje automatiziranom. Da bismo ocijenili rizik od zagađenja i kakvoću radnog okoliša zdravstvenih radnika koji pripremaju antineoplastične lijekove, oslonili smo se na metodu analize mogućih pogrešaka u postupcima i kritičnosti njihovih posljedica (engl. failure mode effects and criticality analysis, krat. FMECA) radi usporedbe prihvatljive razine rizika (engl. acceptable risk level, krat. ARL), koja je zbroj ocjena prioriteta rizika (eng. risk priority number, krat. RPN) pet utvrđenih načina pogreške s izmjerenom razinom rizika (engl. measured risk level, krat. MRL). Taj nam je model pokazao da antineoplastični lijekovi u prahu i spremnicima koji nisu zaštićeni vanjskim plastičnim omotačem donose povećani rizik, ali nismo utvrdili dosljednu razliku u riziku od zagađenja između ručne i automatizirane pripreme. Ovaj pristup može biti koristan u procjeni i kontroli rizika od profesionalne izloženosti u zdravstvenih radnika rezidualnim citotoksičnim spojevima, bilo da se radi o postojećim ili tek planiranim/novoosmišljenim postupcima pripreme lijekova. Podatci dobiveni redovitim nadzorom (monitoringom) istodobno mogu poslužiti za praćenje kakvoće radnih uvjeta tako što će se usporediti s predviđenim profilom rizika koji je utvrđen ARL-om. Iako je naše istraživanje pokazalo da automatizirana priprema ima prednost nad ručnom u smislu sigurnosti, prostora za njezino poboljšanje ima podosta, naročito u našim četirima bolnicama koje su sudjelovale u istraživanju.