<abstract xml:lang="hr" xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml"><p>Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofilakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice.</p></abstract>

Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofilakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice.

Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years?

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb, Hrvatska

Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog centara Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska

Zavod za mirovinsko invalidsko osiguranje, Zagreb, Hrvatska

Archives of Industrial Hygiene and Toxicology

{"article-title":"Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years?"}

Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba...

Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years?

Publié en ligne: 29 sept. 2009

Pages: 375 - 386

DOI: https://doi.org/10.2478/10004-1254-60-2009-1928

Mots clés
centenarians, geographic distribution, gerontology, longevity, old population, primary healthcare, public health

This content is open access.

Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years?

Publié en ligne: 29 sept. 2009

Pages: 375 - 386

DOI: https://doi.org/10.2478/10004-1254-60-2009-1928

Mots cléscentenarians, geographic distribution, gerontology, longevity, old population, primary healthcare, public health

This content is open access.

Mots clés
centenarians, geographic distribution, gerontology, longevity, old population, primary healthcare, public health