U ovom je radu istražena povezanost između koncentracija spojeva koji sadrže sumpor, a koji se tradicionalno koriste kao tzv. proxy indikatori prisutnosti neugodnih mirisa u blizini postrojenja za gospodarenje otpadom, i prisutnosti neugodnih mirisa detektiranih olfaktometrijskim mjerenjima. Podatci su dobiveni u blizini centra za gospodarenje otpadom u kojem se provodi mehaničko-biološka obrada otpada i u sklopu kojega je i bioreaktorsko odlagalište na kojem se odlaže izdvojena organska komponenta preostalog miješanog komunalnog otpada. U rad se problematizira pretpostavka da je koncentracija spojeva koji sadrže sumpor u okolnom zraku dobar pokazatelj prisutnosti neugodnih mirisa. U tu svrhu analizirali smo opsežnu bazu podataka kemijskih i olfaktometrijskih mjerenja provedenih u okolici lokacije centra tijekom 2021 godine. Rezultati pokazuju da se samo male varijacije u neugodnim mirisima mogu objasniti spojevima sumpora u okolnom zraku. Statistički značajna korelacija s prisutnošću neugodnih mirisa dokazana je samo za sumporovodik i metil merkaptan, a za ostale testirane spojeve, koji su uključivali etil merkaptan, metil sulfid, dimetil sulfid i dimetildisulfid, nije bilo statistički značajne korelacije. Iako je praćenje sumporovodika i metil merkaptan sulfida opravdano kao proxy metoda za mjerenje prisutnosti neugodnih mirisa, okolišnom bi dozvolom, osim kemijskih analiza onečišćujućih tvari u vanjskom zraku, trebala biti propisana i olfaktometrijska mjerenja radi što kvalitetnije zaštite okoliša i zdravlja ljudi koji obitavaju u okolici centra.
