Occupational and non-occupational risk factors correlating with the severity of clinical manifestations of carpal tunnel syndrome and related work disability among workers who work with a computer

Doprinos pojedinih profesionalnih i osobnih čimbenika u nastanku sindroma karpalnog tunela (CTS) još uvijek je neizvjestan. Proučavali smo povezanost određenih profesionalnih i neprofesionalnih čimbenika s razinom kliničkih manifestacija i radne nesposobnosti u radnika s CTS-om koji rade na računalu. Tijekom redovitih pregleda službe medicine rada bilo je angažirano 190 radnika iz Sjeverne Makedonije s dijagnosticiranim CTS-om (100 muškaraca i 90 žena u dobi od 20 do 65 godina), koji rade na računalu. Razina subjektivnih simptoma povezanih s CTS-om procijenjena je ljestvicom ozbiljnosti simptoma (SSS) i ljestvicom funkcionalnog statusa (FSS) Bostonskoga upitnika sindroma karpalnog tunela (BCTQ); elektrodijagnostičko (EDX) testiranje korišteno je za procjenu razine objektivnih neuralnih oštećenja; podatci o radnoj nesposobnosti vezanoj za CTS prikupljeni su iz medicinske dokumentacije; razina profesionalnih i neprofesionalnih čimbenika procijenjena je putem posebno osmišljenog upitnika. Postojala je visoka međukorelacija između SSS, FSS, EDX rezultata i privremene/trajne nesposobnosti za rad vezane za CTS. Svi ti pokazatelji također su pokazali visoke korelacije s određenim profesionalnim čimbenicima (trajanje rada za računalom u mjesecima i vrijeme provedeno u radu za računalom tijekom dana, određeni ergonomski, mikroklimatski i drugi profesionalni uvjeti) i neprofesionalnim čimbenicima (demografski faktori i način života: prehranjenost, prehrana, pušenje, konzumacija alkohola, tjelesna aktivnost). Ova studija pokazuje da se brojni profesionalni i neprofesionalni čimbenici (od kojih se većina može mijenjati) mogu povezati s težinom kliničkih manifestacija i nesposobnošću za rad u vezi s CTS-om, što upućuje na potrebu pravodobne provedbe preventivnih i korektivnih mjera kako na radnome mjestu tako i u načinu života.