Toxicological aspects of increased use of surface and hand disinfectants in Croatia during the COVID-19 pandemic: a preliminary report

Preventivne strategije za COVID-19 infekciju u kućanstvima, javnim i radnim prostorima uključuju redovitu uporabu biocidnih proizvoda – dezinficijensa za površine i za kožu šaka. Analizirali smo pozive zaprimljene u hrvatskom Centru za kontrolu otrovanja vezane uz sumnju na otrovanja, odnosno simptomatska otrovanja dezinficijensima. Cilj studije bio je usporediti broj i karakteristike tih poziva, zaprimljenih u prvih šest mjeseci u 2019. i u 2020. godini, kako bi se procijenio utjecaj COVID-19 pandemije. Broj slučajeva izloženosti dezinficijensima za površine udvostručio se u prvih šest mjeseci u 2020. u odnosu na 2019. godinu (41 vs 21 slučaj), a izloženost dezinficijensima za šake povećala se oko devet puta (46 vs 5 slučajeva). U 2020. godini najčešći sastojci dezinficijensa za površine i šake uključeni u slučajeve otrovanja bili su hipoklorit/glutaraldehid, odnosno etanol/izopropilni alkohol. Izloženost dezinficijensima za površine zabilježena je najčešće u odraslih osoba (56 %), kao slučajna izloženost (78 %) ingestijom ili inhalacijom (86 %), s blagim simptomima (iritacija gastrointestinalnoga ili respiratornoga sustava) u 46 % i teškim otrovanjem (korozivna ozljeda gastrointestinalnoga sustava) u samo jednom slučaju. Izloženost dezinficijensima za šake zabilježena je najčešće u predškolske djece (70 %), kao slučajna izloženost (98 %) ingestijom (93 %), s razvojem blagih simptoma (iritacija gastrointestinalnoga sustava ili oka) u samo 30 % slučajeva. Zaključno, povećana dostupnost i uporaba dezinficijensa za površine i šake u Hrvatskoj tijekom COVID-19 pandemije dovela je do značajnog povećanja broja potencijalno toksičnih izloženosti, naročito slučajnih ingestija dezinficijensa za šake u predškolske djece. Osnovne mjere prevencije toksičnih učinaka biocida trebaju biti uključene u epidemiološke preporuke za prevenciju COVID-19 infekcije.