Potential benefit of retrospective use of neutron monitors in improving ionising radiation exposure assessment on international flights: issues raised by neutron passive dosimeter measurements and EPCARD simulations during sudden changes in solar activity

Budući da je zračni promet postao dostupniji, sve je više ljudi izloženo ionizirajućem zračenju kozmičkoga podrijetla. Neutronska komponenta sekundarnoga kozmičkog zračenja mjerena je pasivnim dozimetrom koji se sastoji od čvrstog detektora nuklearnih tragova i konvertera. Dobiveni rezultati uspoređeni su s podatcima dobivenima simulacijskim softverom EPCARD. Mjerenje neutronskoga doznog ekvivalenta na zrakoplovnim visinama dobra je aproksimacija ukupnog ambijentalnog doznog ekvivalenta, jer na zrakoplovnim visinama neutroni pridonose s oko 50 % doze. Međutim, uočena su određena odstupanja (i iznad i ispod) ove vrijednosti zbog varijacija u Sunčevoj aktivnosti. Ta su odstupanja očita kada se usporede izmjereni neutronski dozni ekvivalent i ukupni ambijentalni dozni ekvivalent dobiven simulacijom. Glavno ograničenje dozimetra velika je nesigurnost u području visokoenergetskih neutrona, što može rezultirati podcjenjivanjem neutronskoga doznog ekvivalenta. Glavni je nedostatak softverske simulacije u korištenju prosječnoga mjesečnog solarnog potencijala u proračunima, zbog čega se utjecaj sporadičnih visokoenergetskih događaja može previdjeti. Budući da se zrakoplovne tvrtke diljem svijeta gotovo isključivo koriste softverom za procjenu doze koju prima njihova posada (zbog troškova i jednostavnosti), preporučljivo je u slučaju promjene u Sunčevoj aktivnosti retrospektivno preračunati dozu.